U četvrtak je u Tuzli u hotelu Mellain, održan okrugli sto na temu „Izvještaj o kvalitetu zraka u Tuzli, Lukavcu i Sarajevu u 2016.g. – preporuke i mjere“, u organizaciji Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle u kooperaciji sa Fondacijom Heinrich Böll i u saradnji sa Općinom Lukavac, Eko forumom iz Zenice i Eko akcijom iz Sarajeva. Cilj okruglog stola je identifikacija problema i mogućih rješenja sa kratkoročnim i dugoročnim mjerama koje će dovesti do smanjenja emisija u zrak.
Uz uvodnu riječ direktorice Centra za ekologiju i energiju Džemile Agić, kao realizatora projekta i predstavnice Fondacije Heinrich Böll Jasminke Bjelavac, prisutni su imali priliku saznati o aktivnostima Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice po pitanju smanjenja zagađenja zraka u prezentaciji Hasana Fehratovića, ministra prostornog uređenja i zaštite okolice u Vladi TK.
Izvještaj o kvalitetu zraka za Tuzlu i Živinice, predočila je direktorica Centra Džemila Agić, a načelnik Općine Lukavac Edin Delić Izvještaj o kvalitetu zraka u Lukavcu, kojom prilikom je istakao: „Mi imamo generalno mjerenje zagađenja na način da ne možemo interpretirati uzročnike. Ambijentalni standardi koje mjerimo u Lukavcu, Tuzli ili bilo gdje, ne mogu nam nikako dati vezu sa uzročnikom. Mi moramo, a da bismo kvalitetno odgovarali na ova pitanja, uvesti zakonsku obavezu koja već kao takva postoji zagađivačima, da vrše kontinuirani monitoring emisija. Ako ne znate u realnom vremenu gdje je i ko šta ispustio, vi ne možete to niti tehnički, niti stručno,niti naučno, a posebno ne pravosudno i krivično pravno utvrditi. Jedan od mojih zahtjeva je da resorna ministarstva izvrše pritisak na zagađivače da se izvrši instalacija opreme za kontinuirani monitoring emisija. Drugo pitanje koje takođe treba imati u vidu su mjerne stanice koje su postavljene na mjestima na kojima su postavljene, vrlo moguće da na na rezultate mjerenja utiče i okolni saobraćaj i emisije iz domaćinstava. Tako to tumače i veliki emiteri. To ne mogu i tvrditi kvalificirano, jer nemamo postupak koji to dokazuje. Nužno je vršiti kontinuirano praćenje emisija na mjestima ispuštanja i omogućiti dostupnost organima vlasti i NVO, radi praćenja. Predlažem da se izvrši ispitivanje načina postavljanja mjernih stanica, da se postavi veći broj mjernih stanica. Ako već u Lukavcu imamo ovakvo stanje, evidentno je da jedna stanica sama po sebi nije dovoljna. Ukoliko bismo na 3-4 mjesta imali mjerenje, onda bismo i na taj segment mogli kvalificiranije odgovoriti. Sasvim je moguće da dva – tri autobusa ili vatrogasni kamion koji se pale i zagrijavaju na tridesetak metara od ove mjerne stanice, mogu pokazati problem. To treba otkloniti, ali ni u kom slučaju ne umanjivati potrebu da se bavimo ovim pitanjem i da se borimo. Ja sam kao član komisije za okolinsku dozvolu GIKIL-a, odbio potpisati dozvolu, dok se taj instrumenat ne osigura. Moj stav je da neće dobiti taj potpis bez završenog posla, to je minimum uslova, bez kojeg ne možemo ići dalje. Tek ako se utvrdi šta se emituje i to usporedi sa emisionim standardima, možemo imati reakciju inspekcija“. Načelnik je istakao: “Ova država mora aktivirati mehanizme. Ukoliko emiter prekrši Zakon o zaštiti okoliša, krši Zakon koji kontrolišu inspekcije. Inspekcija izriče mjere, te mjere su upravne, administrativne mjere. Ali ukoliko je ta emisija takva da može ugroziti zdravlje i život djece, onda se to mora prijaviti tužilaštvu, jer takva radnja ima elemente krivičnog djela. U tom slučaju je neophodno pokretanje odgovornosti rukovodioca u pogonu koji je to uzrokovao“. Na okruglom stolu, načelnik Delić je istakao uvođenje neophodne mjere alteracije goriva, te utroška energije, jer po njegovim riječima, troši se tri puta više energije nego je potrebno i zbog toga ne možemo govoriti o ekonomskom razvoju. Zbog toga je neophodno raditi na utopljavanju objekata, što bi iziskivalo finansijska sredstva, ali i povrat uloženog, za nekoliko godina.
U nastavku okruglog stola bilo je riječi o Monitoringu zagađenja zraka u Zenici, te izvještaju o kvaliteti zraka u Sarajevu, te aktivnostima institucija vlasti na poboljšanju kvaliteta zraka u BiH.
O uticaju aerozagađenja na zdravlje, te posljedicama po zdravlje kroz monitoring i istraživanje, govorila je prof. dr. Nurka Pranjić sa Medicinskog fakulteta u Tuzli.
Svi učesnici okruglog stola saglasni su da je krajnje vrijeme početi problem i rješavati, a ne samo baviti se mjerenjima i posljedicama.
[ngg_images source=”galleries” container_ids=”181” display_type=”photocrati-nextgen_basic_thumbnails” override_thumbnail_settings=”0” thumbnail_width=”240” thumbnail_height=”160” thumbnail_crop=”1” images_per_page=”20” number_of_columns=”0” ajax_pagination=”0” show_all_in_lightbox=”0” use_imagebrowser_effect=”0” show_slideshow_link=”0” slideshow_link_text=”[Pokaži Slajdshow]” order_by=”sortorder” order_direction=”ASC” returns=”included” maximum_entity_count=”500”]