BiH se smatra jednom od najugroženijih zemalja u svijetu po pitanju prisustva eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, dok je općina Lukavac jedna od najugroženijih općina. Ukupna rizična površina je 4,16 % u odnosu na ukupnu površinu općine.
Najugroženija područja od zaostalih ubojnih sredstava na području naše općine su grupisana oko Mjesnih zajednica: Krtova II, Sižije Devetak, Borice, Milino Selo, Turija, Orahovica, Jaruške, Panjik, Brijesnica Gornja i Brijesnica Donja. Poseban problem nerigistrovanih minskih polja je izražen na području MZ Smoluća, jer za ovo područje ne postoje zapisi o postavljanju mina, a u posljednjih deset godina zabilježene su četiri minske nesreće. Općinska služba civilne zaštite u okviru svojih mogućnosti i ovlaštenja se kontinuirano i maksimalno zalaže za uklanjanje što većeg broja ubojnih sredstava koja predstavlja opasnost za stanovništvo a naročito za djecu. U okviru akcije „Žetva“ koja je trajala do kraja 2013. godine uklonjeno je ukupno 67 220 komada različitih eksplozivnih sretstava a tokom prošle godine prikupljeno je i uništeno njih 152 koji su pronađeni na 45 lokacija.
-Kada je u pitanju deminiranje prema riječima Amira Sejdinovića, pomoćnika općinskog načelnika, općinska služba CZ u saradnji sa drugim subjektima koji podržavaju ove aktivnosti tokom protekle godine radila je na deminiranju 10 lokaliteta.
Općina Lukavac je do sada realizovala 86 projekata deminiranja a tokom 2013. godine postigla je najveće rezultate. Za ove namjene iz Budžeta općine Lukavac izdvojeno oko 60 000 KM dok je ovaj iznos za 2014. godinu povećan na 100 000 KM. Vrlo je neizvjesno koliko će se tokom ove godine dobiti donatorskih sredstava s obzirom da donatori uslovljavaju ulaganje svojih sretstava inicijativom lokalne zajednice kako bi shvatili važnost projekta, dodaje Sejdinović.
Za 2014 godinu sačinjena je prioritetna lista od 64 projekta sa ukupnom površinom od 3 552 655 m/2. Iz općinske Civile zaštite i dalje upozoravaju stanovništvo da izbjegavaju rizične površine.Na kraju bitno je napomenuti da novac uložen u deminiranje treba posmatrati kao sredstva uložena u opći razvoj društvene zajednice, jer se njime ne vrši samo ukalnjanje mina nego se omogućuje obnova stambenih objekata, brži razvoj poljoprivrede, privrede, infrastrukture, turizma ekologije, a što ukupno doprinosi boljem razvoju naše Općine. Ne postoji cijena ljudskog života, zbog čega deminiranje treba posmatrati kao najveći prioritet naglašavaju u općinskoj službi Civilne zaštite.
