Centri civilnih inicijativa su jučer u Tuzli, predstavili glavne nalaze nedavno objavljenog izvještaja „Stanje nacije 2017“. To je bila i svrha održavanja parlamentarne debate, koja je u plavoj Sali BKC-a u Tuzli, okupila predstavnike Vlade i Skupštine TK, Federalnog parlamenta, Sindikalce, poslodavce, akademsku javnost, NVO i medije. Rezultate rezimea izvještaja „Stanje nacije 2017“, koji predstavlja presjek efekata Agende, prezentirao je Adis Arapović, program menadžer CCI-a, istakavši da je cilj debate dati doprinos provođenju reformi u TK, u segmentu unapređenja tržišta rada, poslovne klime i konkurentnosti. Efekti su se odnosili i na socijalnu i penzionu politiku, javne finansije, reformu javne uprave i vladavinu prava, kao i uticaj svih šest nabrojanih oblasti Agende na kvalitet života građana.
Kako je kazao Arapović „Iza nas je punih 18. mjeseci realizacije „Reformske agende“, koja sadrži šest oblasti, ali su tržište rada, poslovna klima i konkurentnost, najbliže ljudima, jer se preko njih najefektnije mogu mjeriti uspjesi i neuspjesi provođenja reformi. Pitanje reformi je društveno ili nacionalno pitanje, a nivo njihove realizacije na nivou BiH je 50 %, kad se gleda po entitetima, rezultati pokazuju političku klimu. Nivo realizacije, a i broj mjera je u RS viši, nego u Federaciji BiH, koji iznosi 35 %.“
Kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, najobuhvatniji od svih kantonalnih Akcionih planova je upravo taj, koji je među prvima donesen i sa natprosječnom realizacijom, ali predstoji intenziviranje i mnogo viši nivo efektivnosti Skupštine TK .Premijer TK Bego Gutić je istakao, da je jedna od aktivnosti koja je predviđena Agendom i Zakon o pripadnosti javnih prihoda, na kojoj Kantonalna vlada insistira i da je to jedna od najvažnijih mjera, na kojoj će ispit polagati viši nivoi vlasti i međunarodna zajednica.
Studija „Stanje nacije“ tretira mnogo širi opseg od Reformske agende, čak 70 indikatora prati njenu djelotvornost i učinkovitost, sa ciljem da se popravi i poboljša životni standard, da ljudi imaju više posla, bolje plate, bolju socijalnu zaštitu i penzije,
Kakom je istakao Arapović, ukupno posmatrano, realizacija Reformske agende i nije tako niska. „Rast BDP je 2,8 %, što nije beznačajno, ali je daleko od onog što treba našoj zemlji i šta je naša mogućnost. Industrijska proizvodnja i izvoz su prosječno rasli 2-4 %, a i rast zaposlenosti iznosi 2-3 %, što je veoma važno, zbog zaustavljanja, skoro desetogodišnjeg nagativnog trenda na tržištu. Kada je riječ o oblasti javnih finansija, stanje javnog duga se pogoršava. Siva ekonomija, prema relevantnim procjenama, predstavlja značajan dio cjelokupne ekonomske aktivnosti“. „Kada bi se samo pola sive ekonomije „zauzdalo“, ne bi nam trebao MMF, kazao je Arapović. On je iznio podatak, da minimalno 150.000 ljudi koji se na evidencijama vode kao nezaposleni, nisu nezaposleni zbog toga što su u sivoj ekonomiji ili zbog toga što ne traže posao. Pomenuo je i nepravednu raspodjelu prihoda u Federaciji BiH. Prema njegovim riječima, vrijeme je da se kroz Reformsku agendu počne govoriti šta je interes nižih nivoa vlasti, jer su upravo oni bliži građanima.
CCI su pokrenuli program kojim se provodi monitoring, provedba i efektivnost Reformske agende, sa namjerom da konstruktivno doprinesu naučno utemeljenoj evaluaciji i vrednovanju provedenih mjera. Kroz monitoring reformi, prate se, mjere, dokazuju, unapređuju i ubrzavaju tranzicijske, mentalitetske i kulturološke reforme.
